U središnjem dijelu hrvatskog Jadrana proteže se jedinstveno kornatsko otočje. Zbog izuzetne prirodne ljepote, velike razvedenosti obale, očuvane prirode te bogatog morskog ekosustava, godine 1980. veći dio Kornatskog otočja je proglašen nacionalnim parkom. Nacionalni park Kornati zauzima oko 220km2, a u okviru parka se nalazi 89 otoka, otočića i hridi. Kornatsko otočje dobilo je ime po najvećem otoku Kornatu.
Vegetacija na otocima je vrlo oskudna. Ipak, priroda pobjeđuje skromnim biljem na kamenjaru. Kristalno bistro more otkriva reljefno dno različitih oblika, crvene koralje, školjke i mnoge vrste riba.
Kornati su u prapovijesti bili naseljeni. O tome svjedoči nalaz kamene sjekire podno brda Padinka na otoku Kornatu. Kornati su često bili meta osvajača i pljačkaša, od Rimljana, Mlečana do zadarske gospode. Iako su danas Kornati nastanjeni samo ljeti, težačke i ribarske kućice, razasute po dobro zaštićenim uvalama Kornata, odaju prisustvo njihovih vlasnika. Na Kornatima nema struje niti izvora vode.
Kornatsko otočje predstavlja pravi raj za nautičare, ronioce i sve one koji žele uživati u osami netaknute i veličanstvene prirode. Na Kornatima postoji oko 20 restorana sa ribljim specijalitetima. U nacionalni park se može doći brodom (vlastitim ili iznajmljenim) ili u organizaciji turističkih agencija koje organiziraju izlete. Detaljnije informacije mogu se dobiti u prostorijama Javne ustanove „Nacionalni park Kornati“ u Murteru. NP se nalazi na udaljenosti oko sedam morskih milja od Murtera.
U središnjem dijelu hrvatskog Jadrana proteže se jedinstveno kornatsko otočje. Zbog izuzetne prirodne ljepote, velike razvedenosti obale, očuvane prirode te bogatog morskog ekosustava, godine 1980. veći dio Kornatskog otočja je proglašen nacionalnim parkom. Nacionalni park Kornati zauzima oko 220km2, a u okviru parka se nalazi 89 otoka, otočića i hridi. Kornatsko otočje dobilo je ime po najvećem otoku Kornatu.
Vegetacija na otocima je vrlo oskudna. Ipak, priroda pobjeđuje skromnim biljem na kamenjaru. Kristalno bistro more otkriva reljefno dno različitih oblika, crvene koralje, školjke i mnoge vrste riba.
Kornati su u prapovijesti bili naseljeni. O tome svjedoči nalaz kamene sjekire podno brda Padinka na otoku Kornatu. Kornati su često bili meta osvajača i pljačkaša, od Rimljana, Mlečana do zadarske gospode. Iako su danas Kornati nastanjeni samo ljeti, težačke i ribarske kućice, razasute po dobro zaštićenim uvalama Kornata, odaju prisustvo njihovih vlasnika. Na Kornatima nema struje niti izvora vode.
Kornatsko otočje predstavlja pravi raj za nautičare, ronioce i sve one koji žele uživati u osami netaknute i veličanstvene prirode. Na Kornatima postoji oko 20 restorana sa ribljim specijalitetima. U nacionalni park se može doći brodom (vlastitim ili iznajmljenim) ili u organizaciji turističkih agencija koje organiziraju izlete. Detaljnije informacije mogu se dobiti u prostorijama Javne ustanove „Nacionalni park Kornati“ u Murteru. NP se nalazi na udaljenosti oko sedam morskih milja od Murtera.
nacionalni park krka
Nacionalni park Krka je biser, ne samo Šibensko-kninske županije nego je svojom jedinstvenošću biser među svim nacionalnim parkovima, u Hrvatskoj, a možemo reći i u svijetu. Na površini od 109 km² najljepšeg toka rijeke Krke, uključujući donji tok rijeke Čikole ima se što vidjeti i doživjeti.
Nacionalni park podrazumijeva prostor potpuno prirodnog staništa flore i faune, voda i vodotoka i ostalih prirodnih fenomena, dakle jedan zaokružen i neizmijenjen ekosustav. Zbog turizma, rekreacije, i edukacije smiju se napraviti sitne intervencije. U znanstvenom smislu je jako važno da ljudske intervencije budu minimalne i jedva zamjetljive.
Nacionalni park Krka je jedinstven prirodni fenomen. Čine ga sedam sedrenih slapova, a visina pada vode je 224m Rijeka Krka izvire ispod Dinare. Izvor je udaljen samo 3.5 km od Knina, a rijeka svojom dužinom od 72,5 km (u ovu dužinu je uračunato i potopljeni dio ušća) , u odnosu na druge hrvatske rijeke, 22 po redu. Posjetite Nacionalni park “Krka” i ostat ćete zadivljeni i puni dojmova za cijeli život.
Zbog svoje jedinstvene prirodne osnove, izuzetnih geomorfoloških oblika i veličanstvenih šuma, prostor Velike i Male Paklenice već je 1949. g. proglašen nacionalnim parkom. Osnovni razlog proglašenja ovog prostora nacionalnim parkom bila je zaštita najočuvanijeg i najvećeg šumskog kompleksa na području Dalmacije.
Nacionalni park Paklenica se prostire na površini od 95 km², na obroncima južnog Velebita, a tu se nalaze i njegovi najviši vrhovi – Vaganski vrh (1757m/nv) i Sveto brdo (1753 m/nv). Obuhvaća područje bujičnih tokova Velike i Male Paklenice, odnosno njihove prepoznatljive kanjone okomito urezane u južne padine Velebita, te širi okolni prostor.
Zbog svoje jedinstvene prirodne osnove, izuzetnih geomorfoloških oblika i veličanstvenih šuma, prostor Velike i Male Paklenice već je 1949. g. proglašen nacionalnim parkom. Osnovni razlog proglašenja ovog prostora nacionalnim parkom bila je zaštita najočuvanijeg i najvećeg šumskog kompleksa na području Dalmacije.
Nacionalni park Paklenica se prostire na površini od 95 km², na obroncima južnog Velebita, a tu se nalaze i njegovi najviši vrhovi – Vaganski vrh (1757m/nv) i Sveto brdo (1753 m/nv). Obuhvaća područje bujičnih tokova Velike i Male Paklenice, odnosno njihove prepoznatljive kanjone okomito urezane u južne padine Velebita, te širi okolni prostor.